Estimated reading time: 3 минута

Šta je PFAPA?
Dete Vam ima „upale krajnika“ koja se ponavlja na svakih nekoliko sedmica. Da li je zaista moguće da dete koje nema problema sa imunim sistemom svakih nekoliko sedmica ima bakterijsku upalu ždrela koja zahteva lečenje antibioticima? Ne! Veoma je moguće da se radi o PFAPA sindromu.
PFAPA označava periodične atake povišene telesne temperature praćene otečenim limfnim čvorovima vrata, bolovima u ždrelu i pojavom afti u usnoj duplji. PFAPA se javlja u ranom detinjstvu, obično pre uzrasta od 5 godina.
Učestalost i uzrok PFAPA sindroma
Učestalost PFAPA nije poznata, ali izgleda da se bolest jeste javlja češće nego što se generalno pretpostavlja. Tokom napada groznice imuni sistem se aktivira što dovodi do zapaljenske reakcije sa povišenom temperaturom i zapaljenjem u ustima i ždrela. U svakom slučaju uzrok bolesti nije virusna niti bakterijska infekcija. Samom tim nije moguće „zaraziti se“ kontaktom sa obolelim detetom.
Simptomi PFAPA sindroma
Glavni simptomi uključuju ponavljajuće atake povišene temperature praćene bolovima u ždrelu, aftama u usnoj duplji i uvećanim limfnim čvorovima vrata koji su važan deo imunog sistema. Povišena temperatura počinje naglo i traje tri do šest dana. Tokom napada, deca izgledaju veoma bolesno i imaju najmanje jedan od tri navedena simptoma. Napadi povišene telesne temperatura ponavljaju se na svakih 3-6 nedelja, ponekad i veoma u redovnim intervalima. Dete je između napada bez tegoba i može normalno da obavlja sve aktivnosti.
Dijagnoza PFAPA sindroma
Ne postoje specifični parametri niti laboratorijski testovi za dijagnozu PFAPA. Dijagnoza se zasniva na kombinaciji anamneze, fizičkog pregleda i laboratorijskih rezultata. U laboratorijskim nalazima po pravilu se konstatuje ubrzana sedimentacija i CRP. Pre nego što se potvrdi dijagnoza moraju biti isključene sve druge bolesti koji se manifestuju istim simptomima.
Terapija
Uzročna terapija još uvek ne postoji. U dijagnostične svrhe, ali i u lečenju veoma je korisno da se ordinira jednokratno korstikosteroid. Rapidni pad telesne temperature, kao i normalizacija loaboratorijskih nalaza potvđuje sumnju na PFAPA. Antipiretici (npr. paracetamol) se ordinira simptomatski. Antagonisti H2 receptora i antagonisti receptora interleukina-1 mogu dovesti do dugoročnog poboljšanja simptoma. Operacijom krajnika može se postići da se tegobe više ne javljaju, mada postoje deca koja i nakon operacije imaju tegobe.
Prognoza
Prognoza je povoljna. PFAPA sindrom je često samoograničavajući i nestaje u odraslom dobu. Problemi u razvoju ili druga trajna oštećenja se ne očekuju.
