Estimated reading time: 3 минута

Prema tipu, nagluvost može biti:
Konduktivna nagluvost
Ovaj tip nagluvosti obično je udružen sa oboljenjem spoljašnjeg ili srednjeg uva uz očuvanu funkciju unutrašnjeg uva. Konduktivna nagluvost po pravilu nije teškog stepena. Međutim, ukoliko nagluvost srednjeg stepena traje duže od tri meseca može doći do zaostajanja u govornom razvoju.
Ove nagluvosti u najvećem broju slučajeva mogu se lečiti medikamentozno ili hirurški. Ukoliko medicinski tretman ne može da popravi sluh primenjuju se, sa velikim uspehom, slušni aparati. Oboljenje koje u dečijem uzrastu najčešće prati konduktivna nagluvost zove se sekretorna upala uva (secretory/serous otitis media, otitis media with effusion). Cerumen, čep od ušne masti, često je uzrok nastanka konduktivnih nagluvosti koji se lako rešava ispiranjem uva.
Senzorineuralna nagluvost
Oštećenje slušnih ćelija ili nervnih vlakana koja se nalaze u unutrašnjem uvu dovodi do nastanka senzorineuralnih nagluvosti. Nagluvosti ovog tipa mogu biti znatno težeg stepena od konduktivnih nagluvosti. Primena slušnih aparata ili kohlearnog implanta je neophodna ukoliko je stepenom slušnog oštećenja narušena socijalna komunikacija, odnosno ukoliko je prag sluha obostrano lošiji od 40 dBHL u području govornih frekvencija.
Senzorineuralna nagluvost može se javiti u bilo kom periodu života. Incidenca urođenih obostranih nagluvosti i gluvoća iznosi 1 do 3 deteta na 1000 novorođene dece. Prevremena rođenost i postojanje faktora rizika za nastanak nagluvosti povećavaju rizik od nastanka slušnog oštećenja na oko 20 do 40 dece na 1000 novorođenih. U okviru ovih nagluvosti razlikuju se senzorne nagluvosti, neuralne nagluvosti i auditorna neuropatija/dissinhronija. Najčešće se dijagnostikuju senzorne nagluvosti koje nastaju zbog lezije slušnih ćelija. Izolovane neuralne lezije kod dece su retke i javljaju se najčešće u okviru sindroma. Senzorineuralne nagluvosti koriguju se primenom slušnog aparata ili kohlearnog implanta.
Kod auditorne neuropatije spoljašnje slušne ćelije su prisutne i funkcionalne, ali se zvučna informacija ne prenosi adekvatno do akustičkog nerva i mozga. Iako se naziva neuropatijom kod ovog oboljenja sam nerv ne mora biti uvek mesto lezije. Osim akustičkog nerva, mesta moguće lokalizacije su unutrašnje slušne ćelije i sinapse između unutrašnjih slušnih ćelija i vlakana akustičkog nerva. Dijagnostika ovog stanja vrši se otoakustičkim emisijama i auditivnim evociranim potencijalima moždanog stabla.
Mešovita nagluvost
Istovremeno oštećenje konduktivnog sistema i unutrašnjeg uva dovodi do mešovite nagluvosti.
Centralna nagluvost/gluvoća
Ovaj tip nagluvosti najčešće se dešava ukoliko dođe do lezije slušnih puteva i slušnih centara, odnosno do lezija u centralnom nervnom sistemu. U dečijem uzrastu očekuje se kod 1 od 10000 novorođene dece.