Otežano razumevanje, ponavljanje pitanja, odgovori koji nisu adekvatni za postavljena pitanja, poteškoće u vođenju konverzacije, socijalna izolacija.
- Nagluvost ili demencija?
- I nagluvost i demencija!
Veoma slična simptomatologija između nagluvosti kod starijih osoba i demencije nije slučajna jer su oba stanja veoma blisko povezana.
Nagluvost i kognitivne sposobnosti
Odrasle osobe sa nagluvostima žale se pre svega na otežano razumevanje govora što dovodi do znatno otežanije komunikacije i vođenje spontane konverzacije. Njihovi sagovornici često, bez ustezanja, daju do znanja da su se umorili od verbalne komunikacije sa njima. Nagluva osoba iz tog razloga svesno ili nesvesno izbegava druženja sa većim brojem osoba i na taj način se samoizoluje, biva usamljena i skloni depresiji. Usamljenost i depresija inače raste sa svakom decenijom, ali i sa stepenom i dužinom trajanja nagluvosti. Povezanost između depresije i senzornog gubitka pokazala se kroz poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i društveni angažman. Samoizolacija nadalje dovodi do razvoja kognitivnih problema i problema u pamćenju.
Demencija
U svetu danas živi oko 50 miliona ljudi sa demencijom. Procenjuje se da će do 2050 demenciju imati 150 miliona ljudi.
Lancet komisija je 2017. godine detektovala faktore rizika za demenciju: oštećenje sluha, niži stepen obrazovanja, hipertenzija, pušenje, gojaznost, depresija, fizička neaktivnost, dijabetes, slabi društveni kontakt, prekomerna konzumacija alkohola, traumatske povrede mozga i zagađenje vazduha. Izbegavanjem navedenih faktora rizika ili njihovo lečenje može prevenirati ili odložiti nastanak demencije kod skoro polovine pacijenata.
Nagluvost i demencija
Kod 40% pacijenata koji imaju demenciju detektovani su navedeni faktori rizika za demenciju. Među njima najčešća je nagluvost koju prati i socijalna izolacija. Nagluvost srednjeg stepena može povećati rizik od demencije i do tri puta, dok nekorigovana nagluvost teškog stepena povećava rizik od demencije do 5 puta u odnosu na one koji nemaju oštećenje sluha
Upotreba slušnih aparata omogućava bolje razumevanje govora i poboljšava kognitivne kapacitete kod osoba sa obostranim gubitkom sluha.
Gubitak sluha nije simptom demencije. Lečenje gubitka sluha može smanjiti rizik od demencije.
